Majka četvero djece: Vlast nam govori 'Idite odavde'

''Suprug i ja imamo četvero djece, živimo u s njegovom majkom koja je vlasnica stana i jedva spajamo kraj s krajem, a gdje god smo pokucali vrata su nam se odmah zatvorila'', započela je svoju priču 38-godišnja Mostarka koja je zbog osjetljivosti teme željela ostati anonimna.

Inače, ova sedmeročlana obitelj preživljava s otprilike 900 KM, što nije ni blizu dovoljno da pokrije osnovne troškove života.

Limit od 120 KM po članu obitelji

Njezino najstarije dijete nedavno je napunilo 18 godina, dok najmlađe ima 11 godina, a kaže nikada nisu dobili, niti imali pravo na bilo kakav doplatak za djecu.

''Najstarije dijete sada je punoljetno, ali dok je bila maloljetna, nikada nisam imala pravo na doplatak. Suprug radi, ja ne radim. On ima plaću od 500 KM i svekrva ima mirovinu od 400 maraka  i u Centru za socijalni rad, kad god sam došla, rekli su da nemam pravo na bilo kakav dodatak za djecu, jer prelazim limit od 120 maraka po članu obitelji. Nisu me pitali ni kako živim ni gdje živim, odmah su rekli kako nemamo pravo jer prelazim taj limit'', priča nam ova majka, govoreći kako svekrvina mirovina jedva pokrije lijekove koje pije, te da ova obitelj nije s njom ona bi teško i preživjela.

Nemaš para - ne školuj djecu

''Išla sam i u školu, pošto sva djeca idu autobusom, pitala sam imamo li pravo da nam se smanji cijena karte za djecu, tu su nam objasnili da nemamo na to pravo jer srednja škola nije obvezna. No nisam odustajala. Išla sam u Autoprevoz oni su rekli da s tim ništa nemaju i uputili nas u Centar za socijalni rad, a oni rekli da nemaju ništa s tim jer srednjoškolsko  obrazovanje nije obvezno, te su mi doslovno rekli 'nemoj slati dijete ako nemaš para'. A djecu ne mogu ispisati iz škole, jer teško se danas zaposliti i s fakultetom, a kamo li bez srednje škole'', priča nam ova majka.

Pročitajte još

Žene i obitelji u HNŽ-u vrijede najmanje

Kaže da pomoć u vidu školskog pribora i knjiga nikada nisu dobili.

''Pomoć za knjige nikada nismo dobili, jedino je najmlađi sin u prvom razredu dobio knjige, a tada su sva djeca dobila knjige. Mene je sve mimoišlo niti sam ikad dobila jednokratnu pomoć niti pravo na dječji doplatak, ništa…'', govori majka dodajući kako im vlast i zakoni govore ''idite odavde''.

''Kada god sam tražila posao, kada kažem da imam četvero djece svi me poprijeko pogledaju i kažu javit ćemo se, nitko se nikada nije javio. Ovo ovdje je propast, ali neću otići odavde, još sam sposobna i borit ću se. Uvijek ima dobrih ljudi koji me zovnu da nešto privatno zaradim, da bi svojoj djeci mogla priuštiti barem dostojan život i školovanje'', ispričala nam je svoju priču ova majka, u nadi da će političari vidjeti besmisao trenutnih zakona i potruditi se zaštiti i sačuvati obitelji.

Bez pomoći - snađi se kako znaš

Inače udruga roditelja Naša djeca iz Mostara pokrenula je akcije za opremanje osnovaca pod nazivom 4+.

''Akcijom 4+ u dva ciklusa pomogli smo bezuvjetno 65 obitelji u opremanju osnovaca. Gledajući na prosječna primanja u županiji i pod uvjetom da su roditelji uposleni početak svake školske godine kućne proračune jako opterećuje. Znamo kako je obitelj na marginama, bez sustavne pomoći, s parolom snađi se kako znaš i umiješ. Uvjetovani dječiji dodatak i sl. ne daje nadu da će netko stati iza obitelji.  Kroz ove četiri godine koliko radimo stalno ukazujemo na zakonsku obvezu da je osnovno obrazovanje obvezujuće i besplatno, pa evo i ovaj put koristimo prigodu da zatražimo od Vlada besplatne udžbenike za svako dijete, kredu, sapun, toalet papir i sl.  Bezuvjetni dječiji doplatak, kvalitetnija zdravstvena zaštita, povećanje kapaciteta u Javnim predškolskim ustanovama, besplatni izvanškolski sadržaji se moraju osigurati. Novca ima...'', poručili su iz Udruge.

Kampanja za izmjene zakona

Zakon o zaštiti obitelji s djecom u HNŽ-u, koji je najavljivan kao revolucionarni, stanje nije popravio.

''Nevladine organizacije su sudjelovale u proceduri rasprava dok se donosio Zakon, ali kod donošenja podakta i propisa o tome koje su nadležnosti Vlade, NVO nije mogao sudjelovati, to je zabranjeno iako je omudsmenka za ljudska prava to predložila, no predložit ćemo kampanju za izmjene i dopune nekih dijelova zakona i propisa'', rekla je za Bljesak.info Mirijana Penava iz udruge Forma F koja je između ostalog sudjelovala u kampanji (Ne)diskriminacije porodilja.

''Naša udruga i Udruga građana i građanki Mostara, rekla je kako se kampanja pokreće jer zakon nije odgovarajući i ne pokriva osnovne potrebe, imati ovakav zakon je isto kao i ne imati zakon. Ono što smo najmanje očekivali i što se u tom procesu sudjelovanja u raspravama prilikom izrade zakona, nije dalo naslutiti je da će biti toliki jaz biti između zaposlenih i nezaposlenih kada govorimo o porodiljama. A dječji doplatak prati iste kriterije. Da ne pričamo o smiješnim iznosima predviđenog doplatka. Dok u normalnim europskim zemljama majke dobivaju porodiljinu naknadu i djeca dječji doplatak dok god traje redovno školovanje, mi ovdje svaki dan sve više ulazimo u cirkus'', rekla je Penava.